Serveri – neizostavan segment modernog poslovanja

Serveri, (na hrvatskom jeziku poslužitelji), su apsolutno nužan dio svakog poslovnog okruženja. Bez njih današnji život u globalu ne bi bio moguć. Na poslužiteljima se čuvaju informacije o robi, kupcima, „vrte“ se programi i aplikacije koje svakodnevno upotrebljavamo, na njima se vrši hosting Internet stranica koje posjećujemo itd.

Mogu biti usko specijalizirani i dizajnirani da obavljaju samo jedan zadatak (kao što su HPC serveri s GPU karticama, na primjer), ili mogu biti višenamjenski. Može ih koristiti samo jedan ili mnoštvo klijenata te mogu biti fizički ili softverski (virtualizirani ili kontejnerski) sustavi.

Upravo ta raznolikost omogućila im je najširu primjenu, ali i dovela do toga da je prilično teško odabrati odgovarajuću varijantu poslužitelja koja će na optimalan način, u poslovnom i financijskom smislu, podržati poslovanje.

Za potrebe ovog bloga najčešće ćemo se služiti hrvatskom riječju poslužitelji, a samo iznimno riječju serveri, u situacijama kada to zbog konteksta ima više smisla.

Povijest razvoja poslužitelja

Ako bismo htjeli dati opću definiciju poslužitelja, mogli bismo reći da je to računalo, ili sustav koji preko mreže osigurava resurse, podatke, servise i softver drugim računalima (klijentima). Prvi poslužitelji su bili tzv. mainframe kompjuteri, a njihovi nasljednici su po gabaritima manji, ali moćniji, minikompjuteri. Inicijalno, takvi poslužitelji su bili povezani s klijentima koji su se u to vrijeme nazivali terminali, jer je njihova jedina namjena bila da prikazuju rezultate koje je poslužitelj isporučivao (mainframe-terminal model). Drugim riječima, sva obrada podataka u to vrijeme obavljala se na poslužiteljima.

Sljedeću generaciju poslužitelja činila su pojedinačna, moćna računala povezana preko mreže s grupom manje moćnih klijentskih računala. Ta mrežna arhitektura nazvana je client-server model, u kojem su obje strane (i klijenti i poslužitelji) posjedovali mogućnost procesiranja podataka, ali su složeniji zadaci „delegirani“ poslužiteljima. Kako je tehnologija evoluirala, s njom je evoluirala i definicija poslužitelja.

Originalni poslužiteljski hardver bio je velikih dimenzija i zauzimao je mnogo prostora, a bio je smješten u velikim, specijaliziranim ormarima, tzv. rack-ovima. Tijekom vremena uočeno je da pojedini dijelovi poslužitelja mogu biti „izvučeni“ iz jednog kućišta. Na primjer, eliminiranjem hard diskova, uklanjanjem internog sustava hlađenja, kao i sveobuhvatna minijaturizacija računalskih dijelova omogućili su da se poslužitelji stave u mala, tanka kućišta, koja su dobila ime blade poslužitelji. Iako se i ovi poslužitelji drže u rack-ovima, mnogo su lakši i manji, a samim time i neusporedivo jednostavniji za zamjenu.

Danas se pod pojmom poslužitelj može smatrati i samo softver, koji radi na jednom ili više fizičkih računala. Takvi poslužitelji se obično nazivaju virtualni poslužitelji.

Kako poslužitelj radi

Poslužitelj mora biti konfiguriran da „sluša“ zahtjeve klijenata. Ta funkcionalnost može postojati kao dio operativnog sustava, kao instalirana aplikacija, ili kao kombinacija ove dvije stavke. Kada su klijentu potrebni podaci ili određena funkcionalnost, on će preko mreže poslati zahtjev poslužitelju. To je tzv. „request and response“ model client-server mreže. Naravno, poslužitelji obavljaju i mnoge druge poslove, koji su dio pojedinačnog zahtjeva od strane klijenata. Pod tim se podrazumijeva verifikacija identiteta klijenta koji je poslao zahtjev, formatiranje odgovora u odgovarajuću formu, upotreba zaštićenih protokola za komunikaciju itd.

Tipovi poslužitelja

Postoji mnogo tipova poslužitelja, a jedna od najčešćih podjela je prema tome kakve poslove oni obavljaju. U tom kontekstu, poslužitelje možemo podijeliti na:

• File serveri – Služe za čuvanje i distribuciju file-ova klijenata i korisnika. Također, file-ovi koji se čuvaju na centralnom mjestu se mogu lakše pohraniti, a osigurana je i njihova bolja sigurnost i integritet. Ovi poslužitelji su obično dizajnirani da maksimiziraju brzine čitanja i upisa podataka.

• Print serveri – Omogućuju menadžment i distribuciju funkcionalnosti printanja. Osiguravaju optimizaciju printa, jer omogućavaju da jedan ili nekoliko strateški postavljenih printera u potpunosti zadovolje sve potrebe za printanjem u kompaniji.

• Application serveri – Pokreću aplikacije, umjesto da se one nalaze lokalno na klijentskim računalima. Obično se na poslužiteljima nalaze aplikacije koje intenzivno koriste resurse i koje istovremeno upotrebljava veliki broj korisnika.

• DNS serveri – Domain Name System (DNS) poslužitelji su aplikacijski poslužitelji koji služe za pristup web-u i koji konvertiraju strojno čitljive IP adrese u imena domena razumljiva ljudima.

• Mail serveri – Ovo su također aplikacijski poslužitelji koji imaju zadatak da čuvaju i šalju email-ove korisnika.

• Web serveri – U pitanju je specijalna vrsta aplikacijskih poslužitelja na kojima se nalaze programi i podaci potrebni korisnicima, kroz Internet ili Intranet. Ovi poslužitelji odgovaraju na zahtjeve koje prosljeđuju browser-i sa klijentskih računala, a tiču se otvaranja web stranica i drugih web temeljenih servisa.

• Database serveri – Čuvaju velike količine podataka smještene u bazama podataka. Ovi poslužitelji pokreću aplikacije za baze podataka i odgovaraju na različite zahtjeve klijenata za isporuku podataka.

• Proxy serveri – Funkcioniraju kao spona koja povezuje klijente i poslužitelje, a svrha im je da ih u cilju povećanja sigurnosti međusobno izoliraju. Umjesto direktne komunikacije, klijent i server komuniciraju indirektno, preko proxy servera

• Monitoring and management serveri– To su poslužitelji koji imaju zadatak da prate rad ostalih poslužitelja i klijenata. Postoji mnogo vrsta monitoring servera, koji se razlikuju po tome što sve nadgledaju.

Broj jedan u serverskom svijetu

Hewlett Packard Enterprise je posvećen razvoju poslužiteljskih rješenja koja će korisnicima omogućiti razvoj poslovanja. Da su korisnici prepoznali te napore pokazuje i činjenica da je HPE već godinama na prvom mjestu po prodaji poslužitelja, ali i da tržišni udio HPE poslužitelja i dalje raste. Prema IDC-ju (podaci iz Q2 2021), HPE je na prvom mjestu po prodaji poslužitelja¹, s tržišnim udjelom od 15.7 posto. Uz to, u odnosu na isti period prethodne godine (Q2 2020), ostvaren je rast od 3.4 posto.

Osim što nudi veliku ekspertizu u pronalasku odgovarajućih poslužiteljskih rješenja, kao i vrhunsku podršku, HPE dio svoje uspješne strategije može zahvaliti i širokom rasponu kategorija poslužitelja koje ima u ponudi. Među njima su:

• Rack & Tower poslužitelji

– Industrijski standardni poslužitelji namjenjeni samostalnom radu ili za ugradnju u računalne ormare (rack). Osmišljeni su da prate rast poslovanja malih poduzeća, ali i kao glavna potpora u radu zahtjevnih informatičkih okolina srednjih i velikih kompanija.

• Composable Infrastructure sustavi

– Blade infrastruktura sastavljena od poslužitelja optimiziranog fizičkog formata, pogodna za gradnju sustava s velikih brojem poslužitelja. Osim poslužitelja sastoji se i od mrežnog podsustava koji donosi fleksibilnost i jednostavnost u načinu spajanja velikog broja poslužitelja na glavni mrežni sustav kompanije.

• High Performance Computing

– Superračunala koja se grade od velikog broja poslužitelja s naglaskom na performanse poslužitelja. Ovi poslužitelji često su obogaćeni GPU karticama za maksimalne performanse namjenjene AI (Artificial Inteligence – umjetna inteligencija) i ML (Machine Learning – strojno učenje) zadacima.

• Hyperconverged (hiperkonvergentna) infrastruktura

– Ubrzava vrijeme implementacije informatičkog sustava kombiniranjem virtualne poslužiteljske infrastrukture, podatkovnih (storage) servisa i virtualne mrežne infrastrukture u jedan, integriran i moćan sustav.

• Converged Edge sustavi

– Namjenjeni su enterprise IT okruženjima, koja imaju potrebu za poslužiteljima na edge lokacijama. Zbog toga se ovi sustavi nalaze u kompaktnim kućištima dizajniranim za lako povezivanje i transport na različite lokacije.

• Mission Critical sustavi

– Visokoperformantni, visokodostupni sustavi dizajnirani da budu potpora najvažnijim poslovnim sustavima kompanije (glavna baza podataka, SAP sustav, sustav za bankarske transakcije).