On-premise podatkovni (data) centri
On-premise podatkovni (data) centri, često skraćeno nazivani i „on-prem“, predstavljaju tradicionalno rješenje koje je u prošlosti koristio najveći broj kompanija.
Danas su popularne tri različite vrste infrastrukturnih rješenja – „na lokaciji“ (on-premise), u cloud-u (“oblaku”) i hibridno rješenje. U ovom tekstu ćemo vam pokušati sumirati osobine svakog od spomenutih rješenja kako bismo vam pomogli odabrati optimalno rješenje za vašu organizaciju.
On-premise podatkovni (data) centri, često skraćeno nazivani i „on-prem“, predstavljaju tradicionalno rješenje koje je u prošlosti koristio najveći broj kompanija.
Ovi podatkovni centri smješteni su u okviru lokacije na kojoj se nalazi kompanija. To su privatni podatkovni centri i kompanija ima punu kontrolu nad njihovom infrastrukturom. Sve aplikacije i podaci nalaze se „u lokalu“ i ne napuštaju okvire kompanije. Ovakvi podatkovni centri se mogu koristiti za pokretanje privatnih cloud computing rješenja, gdje su resursi virtualizirani na praktično isti način kao i kod javnih (public) cloud rješenja.
Podaci koji se nalaze u okviru on-premise podatkovnih centara su zaštićeni i sigurni te im nitko izvan kompanije ne može pristupiti. Međutim, ovo je rješenje vrlo skupo za održavanje te zahtjeva interni IT odjel koji će biti posvećen upravljanju podatkovnim centrom. Također, skalabilnost je na niskoj razini, pa je prilikom uspostavljanja podatkovnog centra potrebno dobro dimenzionirati potrebe. Svaka nadogradnja on-premise podatkovnog centra je skupa, ali i vremenski i resursno zahtjevna. Kod ovih podatkovnih centara je od kritične važnosti da se dobro procjene neophodni resursi. Ako se u startu uzme previše resursa, oni će ostati neiskorišteni, a morat će biti plaćeni i održavani. S druge strane, ako se odmah ne instalira dovoljno resursa, naknadni troškovi njihove instalacije su ogromni.
Pri spomenu cloud computing rješenja, najčešće se misli na tradicionalne, public cloud modele, s eksternim pružateljem usluge koji iznajmljuje resurse po principu plaćanja samo onog što se iskoristi. Publiccloud je okruženje u kojem iste resurse dijeli veći broj kompanija, u potpuno zaštićenom i enkriptiranom okruženju.
Drugim riječima, cloud computing (računarstvo u oblaku) je model u kojem se storage, serveri (poslužitelji), aplikacije i podaci nalaze negdje „u oblaku“ te se isporučuju putem Interneta. U tom svjetlu „oblak“ ne treba smatrati fizičkim mjestom, već načinom upravljanja IT resursima koji zamjenjuje lokalne poslužitelje i privatne podatkovne centre. U ovom modelu, korisnici online putem, preko pružatelja usluga, pristupaju svojim podacima i računalnim resursima.
Prednosti ovog rješenja su što se kompletno održavanje podatkovnog centra izmješta iz organizacije i prebacuje „na teret“ pružatelja usluga, pa se smanjuju IT troškovi. IT stručnjaci u kompaniji se mogu baviti nekim drugim poslovima, a u nekim slučajevima čak nema potrebe za organiziranjem IT odjela. Ipak, najveća prednost je skalabilnost, jer se plaćaju samo oni resursi koji se zaista i koriste. U slučaju da je potrebno skaliranje, povećanje ili smanjenje računalnih resursa, to se obavlja gotovo trenutno i bez velikih troškova.
Privatni (private) cloud je cloud computing servis koji je dostupan preko Interneta (kao public cloud), ili preko privatnih internih mreža samo određenim korisnicima. On se često naziva i interni ili korporativni cloud. Private cloud donosi benefite poslovanja koje ima i public cloud, kao što su skalabilnost i elastičnost, ali nudi i dodatnu kontrolu i mogućnost prilagođavanja kroz resurse host-ane on-premise. Uz to, privatni cloud donosi viši stupanj sigurnosti i privatnosti, jer kompanije mogu koristiti firewall i interni hosting, kako bi osigurale da osjetljivi podaci „ne izlaze“ izvan okvira kompanije.
Međutim, kod privatnog cloud rješenja, IT odjeli u kompanijama su i dalje odgovorni za održavanje cloud-a, kao i u slučaju on-premise rješenja. Drugim riječima, privatni cloud zahtjeva isti menadžment i troškove kao i tradicionalni podatkovni centri.
Hibridni cloud (oblak) je kombinacija on-premise i cloud computing modela. Upotrebom hibridnog oblaka, organizacija može skalirati računalne resurse i ograničiti troškove kao u klasičnom oblaku, uz fleksibilnost oslobađanja lokalnih resursa za čuvanje povjerljivih podataka i aplikacija, kada za to postoji potreba. Fundamentalna stvar kod hibridnog cloud modela je da se informacije dijele između lokalnih i cloud platformi. Povezivanje između platformi ostvaruje se kroz virtualizaciju podataka, zajedno s upotrebom alata i protokola kao što su API, VPN i/ili WAN.
Hibridni cloud također omogućava ograničavanje pristupa podacima iz public cloud-a, koji se može rezervirati samo za obradu podataka kada je lokalni sustav preopterećen, čime se poboljšava i sigurnost. Ograničavanjem upotrebe public cloud-a, kompanija će plaćati dodatne resurse samo kada su joj potrebni, umjesto da održava dodatnu infrastrukturu koja većinu vremena ostaje neiskorištena.
Hibridni oblak je postao vrlo popularan model i zato ne čudi da raste velikom brzinom. Od kada se pojavio, hibridni cloud computing zauzima sve veći dio tržišta, a predviđa se da će do 2025. godine ono vrijediti 128 milijardi dolara1, pri čemu 98%2 kompanija ima planove da do tog perioda prijeđe na njega.
Kompanije koriste hibridne cloud servise kombinirajući lokalne, on-premise resurse, s privatnim cloud-om i javnim cloud servisima. Kompanija balansira između njih, tako da se radna opterećenja kreću između javnih i privatnih cloud platformi, u zavisnosti od konkretnih potreba.
Ipak, treba imati na umu da hibridni cloud model nije samo prebacivanje aplikacija u cloud. Potrebno je konfigurirati resurse da bi mogli međusobno komunicirati u takvom okruženju. Također, potrebno je vrijeme da se osposobe i korisnici, kao i da se osigura uspješno raspoređivanje i održavanje na duge staze, što donekle podiže troškove. Zato je prije konačne odluke prelaska na hibridni cloud, nužno da se dobro razmotre svi aspekti. Ovakvo, „miješano“ okruženje će osigurati veću fleksibilnost, ali i povećati kompleksnost što znači i više posla za IT stručnjake koji će ga održavati.
S druge strane, prelazak na hibridni oblak donosi i fundamentalne transformacije, ne samo u poslovnom procesu, već i u tehnologiji i među zaposlenima, koje će pomoći razvoju poslovanja. Kompanije koje su prešle na hibridni oblak najčešće su iskusile pojednostavljenje poslovnih operacija, smanjenje poslovnog rizika, povećanje efikasnosti, sposobnost da se lakše izbore s dodatnim zahtjevima za računalnim resursima, kao i sa nižim ukupnim troškovima na duže staze.
